(1) Ako se ovako nastavi s oništavanjem 2 najveća online trgovca (skladišta) u rusiji, uskoro bi trebali ostati bez najmanje 85% online trgovine ili bez 25% ukupne trgovine.
(2) U sjeni ovih predivnih događaja nastavljaju se ukrajinska uništavanja ruskih rafinerija nafte. Iako, nije puno ostalo. Ukupno, Ukrajina je pogodila, dakle oštetila ili uništila oko 90% ruskih ukupnih rafinerija i skladišta nafte, a samo tijekom 2026. 80%. Nedostaci benzina na pumpama, dizela za poljoprivredne strojeve i lokomotive itd. samo su prvi i neposredni znak krize.
(3) ruski plinski biznis je u kroničnom stanju otkako se Europa odrekla njezinog plina pa sad proizvode za vlastite potrebe i što mogu kome prodati.
(4) ruska "flota u sjeni" (tankeri za prijevoz nafte, plina, žitarica itd.) uništena je tijekom 2026. otprilike do 75%. Ovo je posebno osjetljivo jer je te tankere nemoguće nadomjestiti u kratkom roku. Moguće je da rusiji kina proda tankere koje je proizvela i stoje na lageru.
(5) Znakovi ozbiljne gospodarske krize u rusiji kojoj su ovo glavni uzroci (uz dakako enormne troškove za vojsku) su prodaja rezervi zlata i zadiranje u štednju podanika u bankama. U toj situaciji tiskanje novca samo privremeno (možda kvartalno ili polugodišnje) smiruje stanje, ali dugoročno uzrokuje divljanje inflacije.
(6) rusi su shvatili da pomoć Zapada Ukrajini neće stati; štoviše, vjerojatno će se povećavati u smislu novih važnih vrsta naoružanja. Također su shvatili da Ukrajinci neće odustati od obrane zemlje. Kako su rusima gubitci (vojni, gospodarski, međunarodni itd.) preveliki u odnosu na dobitke tako im je teško proglasiti pobjedu na okupiranim teritorijima, a sve im je teže nastaviti invaziju.
(7) S obzirom da Putler ne namjerava odustati od napada jer je uvjeren da potpada pod pravilo "Too big to fail.", to ga vodi izboru između zaustavljanja invazije i izmišljanja pobjede na krilima okupiranog teritorija (na kojem ima sve manje svega pa čak i ljudi; najbolji primjer je bijeg naseljenih rusa s Krima) i eskalacije na druge načine (asimetričnim ratovanjem po Europi, pojačavanjem napada na civile u velikim ukrajinskim gradovima i sl.). U oba slučaja to vodi samo produljenju agonije prije konačnog poraza i u Ukrajini i što je još zanimljivije u samoj rusiji.
( 8 ) Poraz rusije i moguća propast države (iznutra) bili bi vrlo šokantni i upozorenje prije svega za SAD i kinu. Veličina, brojnost, vojna, gospodarska i druga snaga prestaje biti garancija uspjeha jer ako se namjerite na dovoljno odlučnog, tvrdoglavog i upornog čak i manjeg suparnika moguće je da će ga dijelom uništiti, ali pritom se značajno povećava vjerojatnost vaše propasti.
(9) Svi se sjećamo bajki "analitičara" od prije 5-10 godina o tome kako su Hamas, Hezbollah, Iran itd. snažne organizacije i države. No, stvarnost je pokazala i upravo pokazuje da ih se može doslovno zbrisati s lica zemlje. U slučaju Irana SAD doslovno kontrolira njihov zračni prostor jer osim nešto PZO-a, Iran više nema zračne snage i cijeli Iran je na pladnju SAD-a. Mogu gađati doslovno štogod požele. Slične priče smo slušali i o rusiji, a gle, ne mogu izvršiti uspješnu invaziju na Ukrajinu. Takva svjetska sila? Pa kako to?
Dr. sc. Kristijan Krkač (r. 1970.) profesor je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) od 2003. godine. Prije dolaska na ZŠEM bio je izvanredni profesor na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1996.-2017.). Kao gostujući profesor bio je na Science Po Lille (Francuska) i Sveučilištu RISEBA (Latvija).
Njegovi istraživački interesi uglavnom su unutar područja poslovne etike, DOP-a i održivosti te u filozofiji Ludwiga Wittgensteina. Na tim je područjima objavio 12 knjiga te je urednik i kourednik 8 udžbenika, zbornika radova s konferencija, a kao gost urednik uredio je izdanje časopisa Društvene odgovornosti. Autor je i koautor više od 120 izvornih znanstvenih, stručnih i preglednih članaka, poglavlja u knjigama i članaka o enciklopediji. Objavljivao je za De Gruyter, Springer, Ashgate, Emerald i austrijsko društvo Ludwig Wittgenstein.
Suradnik je urednika u Journal of Social Responsibility Journal (Emerald) i bio je član uredničkog odbora i recenzent nekoliko međunarodnih časopisa i konferencija (Europa, Azija, Sjeverna Amerika) i urednik rubrika za dvije enciklopedije DOP-a (Springer) .
Njegove zapažene ideje uključuju pragmatičnu / morfološku analizu kasnije filozofije L. Wittgensteina, zadani kriterij laganja i preoblikovani koncept društvene neodgovornosti poduzeća.
