Legalizacija bez roka, ali samo za zgrade do 2011.: stižu digitalni nadzor i oštrije kazne

Vlada je usvojila izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojima se vlasnicima omogućuje trajno podnošenje zahtjeva za legalizaciju, ali isključivo za objekte sagrađene do 21. lipnja 2011. godine. Pritom se šalje jasna poruka da nema nove legalizacije za gradnju nakon tog datuma.

Ukida se prekluzivni rok do 30. lipnja 2018., pa će oni koji tada nisu predali zahtjev zbog neznanja, neriješenih nasljeđivanja ili financijskih razloga sada to moći učiniti bez vremenskog ograničenja.

Gdje legalizacija neće biti moguća

Kako piše Baustela.hr, legalizacija se ubuduće neće moći provesti na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, kao ni na arheološkim nalazištima, kulturnim dobrima, područjima pod zaštitom UNESCO-a i površinama javne namjene. Obuhvat prostora na kojima nije moguće legalizirati širi se i na zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. ako se nalaze u planiranim infrastrukturnim koridorima, kako strateški projekti ne bi bili blokirani.

Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića, ovim izmjenama se ne pokreće novi val legalizacije, već se isključivo otvara mogućnost za one koji su pravo propustili iskoristiti u prvom krugu. Kako piše Baustela.hr, naglasak je upravo na vlasnicima koji iz objektivnih ili subjektivnih razloga nisu predali zahtjev do 2018. godine.

Potpuna digitalizacija postupka

Postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju u potpunosti se digitalizira i provodit će se putem postojećeg sustava eDozvola. "Time se značajno ubrzava postupak, a unificira se i postupak prema svim zgradama, neovisno o njihovoj površini", rekao je Bačić. Zahtjevi će se podnositi kroz Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), uz obveznu cjelovitu dokumentaciju.

Ako podnositelj ne priloži svu propisanu dokumentaciju, zahtjev se uopće neće moći predati. Potrebni su geodetska snimka izvedenog stanja u okviru geodetskog elaborata, snimka izvedenog stanja ovlaštenog arhitekta ili inženjera građevinarstva, izjava ovlaštenog inženjera o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti zgrade prema propisima koji su vrijedili u vrijeme gradnje, te uvjerenje Državne geodetske uprave i katastra da je objekt vidljiv na snimci iz zraka iz 2011. godine.

Više naknade i visoke kazne

Podnositelji zahtjeva morat će platiti naknadu za bespravnu gradnju, koja će rasti s obzirom na protok vremena od 2012. godine, a odredit će se prema veličini, lokaciji i namjeni nezakonito izgrađenog objekta. Do danas je zaprimljeno više od 900 tisuća zahtjeva za legalizaciju, a oko 80 tisuća predmeta još je neriješeno.

Za buduću bespravnu gradnju predviđene su stroge sankcije: kako piše Baustela.hr, kazne za gradnju bez dozvole kreću se od 4.000 eura za manje složene zgrade do 15.000 eura za višestambene, dok se za ostale građevine propisuje kazna u visini jedan posto procijenjene vrijednosti radova. Vlada dodatno najavljuje da će, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, kroz izmjene Kaznenog zakona precizno odrediti koja vrsta gradnje predstavlja kazneno djelo, čime se bespravna gradnja podiže i na razinu kaznene odgovornosti.

Satelitsko praćenje i “digitalna inspekcija”

Bespravna gradnja ubuduće će se sprječavati i uvođenjem digitalnog nadzora nad prostorom. U tijeku je satelitsko snimanje Republike Hrvatske, a sustav tzv. “digitalne inspekcije” bit će integriran u Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) radi svakodnevnog praćenja i evidentiranja promjena na zemljištu. Sustav će automatski obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o potencijalnim lokacijama bespravne gradnje, čime bi svaka nova gradnja bez dozvole trebala biti brzo prepoznata.

Ministar Bačić najavio je da se puna funkcionalnost novog digitalnog sustava nadzora očekuje u drugoj polovini ove godine, što bi trebalo dodatno suziti prostor za divlju gradnju.