Sunce i more zamjenjuju toplinski udari, more kao pišalina i standardni požari - piše Kristijan Krkač

Kad se zbroji porast troškova (resursi, energenti, rad itd.), inflacija i kupovna moć to još uvijek ne opravdava rast cijena od prosječno 63% u turističkoj ponudi u razdoblju 2022.-2024. što je najveći rast cijena u turističkoj ponudi u EU u istom razdoblju (Eurostat, Statista). Iza tog porasta cijena ne stoji povećana kakvoća proizvoda i/ili usluge koji su u istom razdoblju u najbolje slučaju isti kao i prije 2022. Najmanje tri dijela čine debakl središnje turističke sezone.

(1) Nakon pandemije turistima je bilo važno da nekamo odu bez obzira na cijenu, a danas više nije i to je prvi dio u kojem se hrvatski turizam preračunao.

(2) Drugi dio je svakako pohlepa. Pohlepa vlada u glavnim granama hrvatskog gospodarstva: trgovina i rentijerstvo (pogledajte cijene i marže u EU i sve će vam biti jasno). Pohlepa je pretjerana i često nerealna sklonost stjecanju zarade, dobiti, profita ili neke druge nematerijalne dobrobiti.

(3) Treći dio je jednostavna, priprosta i direktna prevara. Usprkos nikakvom poboljšanju kakvoće i kolikoće usluge i/ili proizvoda nerealno podići cijenu istih je pokušaj prevare koji je propao jer je otkriven pa se dobar dio potencijalnih gostiju odlučio ne biti pokraden.

Dakako, treba gledati i konkurenciju (Španjolska, Grčka, Albanija itd. su se prilagodile) koja nije imala ovakve ispade i nije imala ovakav pad. Prilagodila se i broj gostiju i zarada je bliža prethodnim godinama nego u Hrvatskoj. To bi mogao biti četvrti dio, ali to nije sasvim jasno.

Nadalje, Hrvatskoj i dalje nedostaje najmanje 10-ak mostova prema otocima i na njima racionalna gradnja hotelskog smještaja i kampova svih kategorija. U Hrvatskoj danas postoji hotelski polupansion koji nadmašuje kvalitetom i cijenom čak i apartmanski smještaj s vlastitom hranom, a s jednim obrokom u restoranu (mali obiteljski hoteli su u Hrvatskoj rijetkost).

Na koncu, ne budi lijen, stara dobra teorija o suncu-i-moru zamijenila je nova stvarnost toplinskih udara, mora temperature pišaline (prosječno oko 26, s rekordnih 30 pa i 40 C° površinske temperature mora) i standardnih požara pri čemu je bijeg iz apartmana pred požarom jedini dodatak ponudi.

Klimatske promjene će uvjetovati rastezanje turističke sezone na proljeće i ljeto sve dok oba ova godišnja doba zajedno ne preuzmu primat nad ljetom. Dakle, mogla bi se zbiti promjena u vremenu. No, mogla bi se zbiti i promjena u prostoru. Zbog tih istih klimatskih promjena nije nemoguće da se ljetni turizam počne seliti u Gorski kotar i Liku pogotovo u ljetnim mjesecima.

Zamislimo turističku hotelsku ponudu npr. u Gorskom kotaru koji ima brzu i elegantnu vezu s morem (npr. žičare gdje je moguće) i nudi dnevne izlete na more i zatim vraća turiste na planine. Isto tako, zamislimo proljetnu i jesensku ponudu na obali i otocima s grijanim morskim bazenima i izletima u planine itd. Naravno, ovo je fantazija jer će klimatske promjene natjerati i konkurenciju koja će ponovno reagirati brže i bolje.

---

Dr. sc. Kristijan Krkač (r. 1970.) profesor je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) od 2003. godine. Prije dolaska na ZŠEM bio je izvanredni profesor na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1996.-2017.). Kao gostujući profesor bio je na Science Po Lille (Francuska) i Sveučilištu RISEBA (Latvija).

Njegovi istraživački interesi uglavnom su unutar područja poslovne etike, DOP-a i održivosti te u filozofiji Ludwiga Wittgensteina. Na tim je područjima objavio 12 knjiga te je urednik i kourednik 8 udžbenika, zbornika radova s ​​konferencija, a kao gost urednik uredio je izdanje časopisa Društvene odgovornosti. Autor je i koautor više od 120 izvornih znanstvenih, stručnih i preglednih članaka, poglavlja u knjigama i članaka o enciklopediji. Objavljivao je za De Gruyter, Springer, Ashgate, Emerald i austrijsko društvo Ludwig Wittgenstein.

Suradnik je urednika u Journal of Social Responsibility Journal (Emerald) i bio je član uredničkog odbora i recenzent nekoliko međunarodnih časopisa i konferencija (Europa, Azija, Sjeverna Amerika) i urednik rubrika za dvije enciklopedije DOP-a (Springer) .

Njegove zapažene ideje uključuju pragmatičnu / morfološku analizu kasnije filozofije L. Wittgensteina, zadani kriterij laganja i preoblikovani koncept društvene neodgovornosti poduzeća.